CAPM Kalkulator

Model cijene kapitala (CAPM) koristi se u financijama kako bi se objasnio odnos između očekivanog povrata i rizika sigurnosti. Ovaj kalkulator modela cijena kapitalne imovine (CAPM) može se koristiti za izračun očekivanog povrata vrijednosnog papira. Koristi beta dionicu, tržišni prinos i stopu bez rizika.

Model određivanja cijene kapitala (CAPM) opisuje odnos između sustavnih rizika i očekivanog povrata imovine, posebno dionica.1 CAPM se koristi u financijama za određivanje cijene rizičnih vrijednosnih papira i generiranje očekivanih prinosa za imovinu s obzirom na njihov kapitalni trošak i rizik.

Ulagači očekuju da će dobiti naknadu za rizik i [novčanu vrijednost] (https://www.investopedia.com/terms/t/timevalueofmoney.asp). Stopa bez rizika dio je CAPM formule. Uračunava vrijednost vremena. Ulagač preuzima dodatni rizik korištenjem ostalih komponenti CAPM formule.

Vrijednost beta potencijalnih ulaganja mjera je koliko će ulaganje biti rizično za portfelj sličan tržišnom. Beta veći od jedan označava da je dionica rizičnija od tržišta. Pretpostavlja se da dionica s beta nižom od jedan smanjuje rizik portfelja.

Tržišna premija je očekivani povrat s tržišta koji premašuje stopu bez rizika. Ovo se množi s beta dionice. Zatim se zbrajaju premija tržišnog rizika i beta dionica. To bi investitorima trebalo dati potrebne povrate i diskontne stope koje mogu koristiti za određivanje vrijednosti imovine.

CAPM formula procjenjuje jesu li rizik dionice i vremenska vrijednost usporedivi s njezinim očekivanim povratom.

CAPM formula temelji se na nekoliko pretpostavki za koje se pokazalo da su netočne. Dvije pretpostavke podupiru modernu financijsku teoriju: prvo, da su tržišta vrijednosnih papira vrlo konkurentna i učinkovita (odnosno, informacije o tvrtkama su brzo i univerzalno dostupne i apsorbirane), i drugo, da tim tržištima dominiraju racionalni investitori neskloni riziku koji traže maksimum zadovoljstvo od svojih ulaganja.

Unatoč ovim problemima, CAPM formula i dalje se široko koristi. Jednostavan je i omogućuje laku usporedbu između opcija ulaganja.

Beta je uključena u formulu jer pretpostavlja da se volatilnost cijene dionica može koristiti za mjerenje rizika. Kretanje cijena u oba smjera nije jednako opasno. Budući da prinosi dionica (i rizik povezan s njima) nisu općenito raspoređeni, razdoblje pregleda unatrag koje se koristi za određivanje volatilnosti dionica nije standardno.

CAPM pretpostavlja da se nerizična kamatna stopa neće mijenjati tijekom diskontnog razdoblja. U prethodnom primjeru, kamatna stopa na američke trezorske obveznice porasla je na 5% ili 6 tijekom 10-godišnjeg razdoblja. Porast bezrizične stope također bi mogao povećati trošak kapitala i poskupiti dionice.

Tržišni portfelj koji se koristi za izračunavanje premije tržišnog rizika samo je teoretska vrijednost i ne može se kupiti ili uložiti kao opcija za dionice. Investitori će većinu vremena zamijeniti tržište koristeći glavni dionički indeks poput S&P 500. Ovo je nesavršena usporedba.

CAPM-ova pretpostavka da se budući novčani tokovi mogu lako predvidjeti za diskontiranje njegova je najozbiljnija mana. CAPM ne bi bio potreban kada bi investitor mogao točno predvidjeti budući povrat dionice.

Sposobnost investitora da upravlja svojim rizikom korištenjem CAPM-a prilikom izgradnje portfelja trebala bi pomoći. Sljedeći grafikon pokazuje kako bi investitor mogao koristiti CAPM kako bi optimizirao relativni rizik povrata svog portfelja.

Ovaj grafikon ilustrira kako veći očekivani prinosi (y-os) zahtijevaju veći rizik (x-os). Moderna teorija portfelja kaže da će portfelji s stopom bez rizika imati veći očekivani prinos. Portfelj koji je kompatibilan s linijom tržišta kapitala superiorniji je od bilo kojeg drugog portfelja. Međutim, u nekom trenutku moguće je konstruirati teoretski portfelj koristeći CML koji ima najveći povrat za preuzeti rizik.

Iako su CML i učinkovita granica teški koncepti za razumjeti, oni ilustriraju važan koncept za ulagače: ulagači moraju birati između većeg povrata i većeg rizika. Teško je izgraditi portfelj koji zadovoljava CML. Vjerojatnije je da će investitori preuzeti previše rizika kako bi ostvarili dodatne povrate.

Sljedeći grafikon prikazuje dva portfelja koji su dizajnirani da prate učinkovitu granicu. Očekuje se da će portfelj A vratiti 8% godišnje i ima razinu rizika od 10% ili standardnu devijaciju. Portfelj B vraća 10% godišnje, ali ima standardnu devijaciju od 16%. Rizik portfelja B rastao je brže od očekivanog prinosa.

Učinkovita granica pretpostavlja iste pretpostavke kao i CAPM i može se samo teoretski izračunati. Portfelj koji je postojao na učinkovitoj granici osigurao bi najveći povrat za rizik koji preuzima. Nemoguće je predvidjeti buduće povrate pa je nemoguće da portfelj bude na granici učinkovitosti.

CAPM je kompromis između povrata i rizika. Međutim, učinkoviti granični graf može se modificirati kako bi se prikazao kompromis za pojedinačna sredstva. Sljedeći grafikon pokazuje da je CML preimenovan u Security Market Line. Umjesto da se očekivani rizik prikazuje na x-osi koristi se beta dionice. Ilustracija pokazuje da se beta povećava s jedan na dva, a očekivani povrat također raste.

CAPM, SML i SML uspostavljaju vezu između beta razine dionice i očekivanog rizika. Veće beta vrijednosti znače više rizika, ali portfelji visokih beta dionica mogu postojati na CML-u gdje je ovaj kompromis prihvatljiv.

Ove pretpostavke o beta i tržišnim sudionicima smanjuju vrijednost ovih modela. Beta ne uzima u obzir relativnu rizičnost dionica koje su volatilnije od tržišta i imaju veću učestalost padova u usporedbi s drugim dionicama sa sličnom beta, ali koje imaju manje kretanja cijene na dole.

Moglo bi se činiti teško shvatiti kako bi CAPM mogao biti od koristi s obzirom na kritike i pretpostavke na kojima se temelji u izgradnji portfelja. CAPM još uvijek može biti koristan u procjeni budućih očekivanja i njihovoj usporedbi.

Zamislite savjetnika koji predlaže dodavanje dionice u portfelj po cijeni od 100 USD po dionici. Kako bi opravdao cijenu, savjetnik koristi CAPM s diskontom od 13%. Ovu informaciju upravitelj ulaganja savjetnika može usporediti s prošlim učinkom tvrtke i drugih kolega kako bi se utvrdilo je li 13% razumno.

Uzmite u obzir ovo: uspješnost grupe usporedivih tvrtki u posljednjih nekoliko godina bila je nešto bolja od 10%, dok je dionica dosljedno imala lošiji učinak sa samo 9% prinosa. Investicijski menadžer ne bi trebao prihvatiti preporuku savjetnika bez opravdanja za veći očekivani prinos.

Ulagači također mogu koristiti koncepte kao što su učinkovita granica i CAPM za procjenu učinka svog portfelja ili pojedinačne dionice u odnosu na ostale. Kao primjer, recimo da je portfelj investitora vratio 10% godišnje u posljednje tri godine. Međutim, ovo pretpostavlja da postoji standardna devijacija (rizik) od 10%. Prosječni povrat na tržištu iznosio je 10% u posljednje tri godine, uz razinu rizika od 8%.

Ovo zapažanje investitor bi mogao upotrijebiti da pregleda svoj portfelj i utvrdi koji udjeli nisu u SML-u. To bi moglo pomoći objasniti zašto portfelj investitora nije u skladu s CML-om. Ulagači mogu identificirati udjele koji nerazmjerno utječu na prinose ili povećavaju rizik u portfelju i izvršiti prilagodbe kako bi povećali povrat.

Za određivanje fer vrijednosti vrijednosnog papira, CAPM primjenjuje principe Moderne teorije portfelja. Temelji se na pretpostavkama o ponašanju ulagača, raspodjeli rizika i povrata te osnovama tržišta. Ove pretpostavke nisu u skladu sa stvarnošću. Temeljni koncepti CAPM-a i učinkovita granica koju on stvara mogu pomoći ulagačima da bolje razumiju odnos između očekivane nagrade i rizika kako bi mogli donijeti bolje odluke prilikom dodavanja vrijednosnih papira u svoj portfelj.